U 441.emisiji Slobodno srpski gostovao je direktor odeljenja za sport, kulturu i omladinu u opštini Leposavić Nenad Radosavljević. U intervjuu Budimiru Ničiću on je rekao da je u ovoj lokalnoj samoupravi zaposleno oko 30 Srba, koji redovno odlaze na svoja radna mesta. Međutim, zbog određenih problema opština još uvek nije u potpunosti funkcionalna.
“Bilo je tu mnogo problema, bilo je problema prvo sa pečatima. Pečat nije postojao, jer je odnet. Drugo, zaključani su bili kompijuteri od strane ljudi koji su tu pre radili. Zaključan je i budžet“
Glavni motiv zbog kojeg je prihvatio mesto direktora Odeljnja za sport, kulturu i omladinu u opštini Leposavić je što je kako navodi prethodna opštinska vlast – Srpska lista - nije radila u interesu građana, već sopstvenih i partijskih.
“Oni su to jednostavno uskratili potpuno građanima opštine Leposavić. I iz tog razloga najviše sam se ja vodio time da mora to da se pokrene, da se otključa budžet, da se subvencije daju građanima, da se pomogne u razvoju nekakvih novih biznisa, da se škole renoviraju… To je u stvari suštinski glavni razlog, i naravno drugi razlog je da u trenutku kada se većina građana i uopšte onih ljudi koji se bave politikom, bave patriotskim pristupom svemu, a zatvaraju oči pred realnim stanjem na terenu, onda oni izbegavaju da se uključe u pokušaj, što ja sad činim, normalizacije odnosa između Albanaca i Srba i stabilizacije ukupnih prilika na severu Kosova koje su zamalo otišle predaleko”.
Iako u Prištini tvrde da je situacija na severu Kosova deeskalirana, Radosavljević kaže da ne može u potpunosti da se složi sa tim tvrdnama, ali ocenjuje da je “relaksiranija”, sa zadrškom da u svakom trenutko ipak može doći do njene eskalacije, jer ne postoje organi reda.
“Ne mogu da se složim da je bezbednost nikad bolja, i ne mogu da se složim sa time da je to sad nešto deeskaliralo potpuno. To u trenutku može ponovo da se vrati. Pazite, deeskaliranje ja računam i to što Kfor umesto sa trideset vozila oko opštinske zgrade sada već bude sa samo tri, četiri vozila i sa možda pet, šest vojnika koji su tu, tako da to na neki način jeste deeskalacija, ali bezbednost na severu nije dobra i to je jasno svima, i ne može da bude dobra dok nema struktura policije i saobraćaja i sve one druge javne bezbednost i dok nema naravno sudskih organa, pravosudnih institucija”.
Dodaje i da masovnijih okupljanja ispred zgrade opštine od strane građana više nema, kao ni pripadnika Specijalne jedinice Kosovske policije. Jedini koji se prema rečima Radosavljevića okupljaju ispred opštinske zdrade su radnici privremenog organa opštine Leposavić, koja funkcioniše u srpskom sistemu, ali su i oni prema njegovom mišljenju na to “naterani i ucenjeni”.
“To nije ni protest, to je preraslo u radnu obavezu, ti ljudi umesto da sede na svojim radnim mestima, jer nemaju dovoljno prostora sada u tom nekom novom objektu, tamo ima mesta za predsednika Privremenog organa i za nekoliko služebenika njegovih, ali pored toga nema mesta za njih i ti obični službenici, oni sede na klupama ispod suncobrana i tu borave otprilike za radno vreme od 7 sati ujutru do pola tri i onda idu kući”, navodi Radosavljević.
Radosavljević izražava nadu da će se kriza na severu Kosova ipak završiti regularnim izborima. On je spreman da na naredim lokalnim izborima učestvuje i to kako je naveo bezuslovno.
“Nadam da će sve to završiti se jednim regularnim izborima i izbornim procesom gde će etničke zajednice biti predstavljene onako kako treba i gde posle toga neće postojati razlog da se nekakva primanja ostvaruju i ja prosto ću pomoći koliko god mogu. Trudiću se da se u tom pravcu odvijati stvari, ali da li će tako biti to stvarno zaista samo proroci mogu da možda pogode, ja to nisam“, rekao je Nenad Radosavljević u emisiji Slobodno srpski.24. September. 2023.
Pretposlednja emisija
Slobodno srpski sa Stefanom Surlićem
U 440.emisiji Slobodno srpski gostovao je docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu dr Stefan Surlić. U intervjuu Budimiru Ničiću on je rekao da je opstanak i normalan život Srba na Kosovu apsolutno prioritet i da taj interes mora da se poklopi i što se tiče vlasti u Beogradu, i što se tiče Srba koji žive na Kosovu.
“Logično je da je za Srbe zapravo normalnost života nešto što je osnovno, ali kada govorimo o Srbiji možemo definisati da ima dva cilja. Jedan cilj jeste opstanak Srba na Kosovu, makar i deklarativno, a drugi cilj jeste kako osporiti na međunarodnom planu kosovsku nezavisnost. Nekako deluje da proces normalizacije odnosa ne može, a da ne trpi u jednom od ta dva cilja, jer svakako ako Srbija insistira na konfrotaciji sa vlastima u Prištini, onda vlasti u Prištini se svete kroz srpsku zajednicu na Kosovu, umanjujući prava Srbima, i obrnuto, ukoliko je fokus samo na Srbima, njihovim pravima, onda se očekuje od Srbije da na međunarodnom planu pravi ustupke što se tiče Kosova, tako da ta dva cilja jesu nešto što Beograd tera na balansiranje, ali na kraju krajeva bez Srba na Kosovu nema normalizacije odnosa”, kaže Surlić.
S druge strane, prema njegovim rečima interes kosovskih Albanaca je pre svega puno međunarodno priznanje kosovske nezavisnosti.
U organizaciji Centra za alternativne društvevne akcije Surlić učestvuje u projektu koji treba da sagleda položaj Srba na Kosovu i da da određene preporuke ključnim akterima. Ove nedelje je objavljena i publikacija „Interesi Srba na Kosovu u procesu normalizacije odnosa Prištine i Beograda“. Po mišljenju anketiranih nema opstanka Srba ukoliko ne bude institucija Srbije pre svega u oblasti obrazovanja i zdrastva.
“Znači ogromna većina Srba južno i severno od reke Ibar smatraju da ukoliko obrazovanje i zdravstvo ne budu po sistemu Beograda, da njima više nema perspektive života na Kosovu”, rekao je Surlić.
U poslednje dve godine hiljadu đaka u srpskim sredinama manje
Međutim, u istraživanju je objavljen podatak da je broj učenika u osnovinim i srednjim školama u srpskim sredinama na Kosovu u poslednjoj deceniji opao za oko 40% odnosno sa 25.000 na 15.000 učenika, što govori o „tihom egzodusu“ Srba sa Kosova skoro četvrt veka nakon prestanka oružanih sukoba i dolaska međunarodnih misija.
„Kada pratimo migratorna kretanja vidimo da odlazi uglavnom mlado stanovništvo, najproduktivnije stanoviništvo, između 20 i 50 godina. Ne vide perspektivu za svoju porodicu i žele da ponude bolje uslove života pre svega svojoj deci i to je neki motiv koji ih određuje da trajno napuste Kosovo. To se vidi i kroz brojke učenika u osnovnim i srdnjim školama. Samo u poslednje dve godine taj broj je opao za hiljadu, što je drastično manje u odnosu na period pre 2021.godine”, naveo je Surlić.
Na pitanje zašto mladi odlaze, Surlić kaže da su u istaživanju ispitanici sa severa isticali pitanje bezbednosti, osećaj nesigurnosti, trajnih tenzija kojima nikada nema kraja i koji unose nemir, osećaj trajne neizvesnosti. U centralnom delu je drugačije, zato što ljudi vide besperspektivnost.
“Nije toliko prisutan razlog bezbednosti, ali Srbi sa centralnog Kosova smatraju da se ništa bitnije neće promeniti vremenom. Nisu zadovoljni trenutnim statusom. Isto tako treba imati na umu da su se mnogi ljudi povukli iz gradova da bi živeli u manjim sredinama i od Gračanice stvorili neko uslovno rečeno urbano jezgro, ali vremenom vide da naprosto ta sredina ne može da ponudi sve kapacitete na koje su oni navikli pre rata, ili želeli da ih vremenom povrate u životu”, kazao je Surlić i dodao da ništa manje nisu bitni i ekonomski faktori i problem nezaposlenosti koji utiču na iseljavanje Srba.
“Kada vidite da aktivno radi kuhinja za one koji nemaju ni topli obrok da priušte, ili da konstantno imate različite organizacije koje šalju ili organizuju dobrotvornu pomoć pitate se jel moguće da Srbi kao nacija, pa i država Srbija, ne može za 80.000 - 90.000 duša na “svetoj zemlji” da obezbedi pristojan život za svoje građane”, upitao se Surlić i naglasiio da bi demografi i državne institucije trebalo da procene situaciju u kom pravcu ide i kako je zaustaviti i da ponude neke odgovore, jer za sada ne postoji nikakva strategija kako zaustaviti taj process”.
Prioritetno zaštiti kulturno nasleđe i legitimisati veze sa Srbijom
Istraživanje pokazuje i to da Zajednica srpskih opština nije prioritetna potreba Srba na Kosovu, te da postoje, po mišljenju anketiranih, važnije pitanja kao što je zaštita kulturnog nasleđa i kako legitimisati veze srpske zajednice sa Srbijom.
„Jedan od razloga je da građani nisu ni svesni šta bi zapravo Zajednica srpskih opština podrazumevala i koje bi bile njene nadležnosti. Međutim, bitan je i psihološki momenat da postoji pravni, politički okvir u kome oni mogu da funkcionišu u okviru kosovskog sistema“, rekao je Surlić.
S druge strane, Priština ne vidi nikakav interes da to primeni ukoliko nema priznanja od strane Srbije. On smatra da će Zajednica srpskih opština sutra bez rešavanja statusnog pitanja biti samo još jedan instrument, neka vrsta „trojanskog konja“, gde će Srbi osporavati kosovske institucije. I zato oni ne vide i dalje da je Zajednica srpskih opština nešto što je u njihovom interesu.
„Hajde da postignemo nešto što je prihvatljivo i za Prištinu i za Srbe na Kosovu i da bude trajno i da se više ne razmišlja hoće li biti, hoće li funkcionisati, da li će na prelazu preći udžbenici ili neće. Isto i sa zdravstvom da li će proći lekovi ili ne. Hajde da se te licence jednom potpišu i da traju i da ljudi imaju izvesnost da li će njihova terapija zaista da se ostvari. Da Srbi opstanu tu i da se integrišu, ali ne integracija koja će značiti asimilaciju, nego integracija koja će značiti da Srbi kao i drugi narodi širom Evrope imaju pravo na svoju autonomiju i posebnost“, rekao je Surlić gostujući u emisiji Slobodno srpski.
17. September. 2023.