Slobodno srpski sa Prenkom Đetajem

U 171.emisiji Slobodno srpski gostovao je predsednik Komisije Vlade Kosova za nestala lica Prenk Đetaj. U intervjuu Budimiru Ničiću on je rekao da  Međunarodna zajednica nije izvršila dovoljno snažan pritisak na Vlade u Beogradu i Prištini da efikasno sarađuju na planu potrage za nestalim licima. On je kazao das u razgovori u Briselu između Beograda I Prištine morali da započnu od pitanja nestalih lica. “Pitanje nestalih je pre svega političko pitanje i ono povlači i pitanje odgovornosti. Izgleda da nema dovoljno spremnosti da se ovo pitanje postavi na dnevni red razgovora u Briselu,  jer čim se pronađe grobnica, onda bi trebalo istražiti ko je izvršilac zločina. Tako da smatram da međunarodna zajednica traba ovo pitanje ozbiljnije da shvati i da se njime odlučnije pozabavi. Neka pitanja bi trebalo i usloviti, kao na primer kazati dok se ne reši pitanje nestalih lica ne može se dalje. Dakle treba primorati i Beograd i Prištinu da reše ovo pitanje”. On je istakao da Komisije za nestala lica Vlada Kosova i Srbije dobro sarađuju, ali da postoje drugi koji na neki način “koče rešavanje ovog pitanja”. “Mi recimo na svaki zahtev srpske strane odgovaramo i istražujemo, ali mi do juna ove godine nismo bili dovoljno nadležni po ovom pitanju, jer je jedno vreme to radio UNMIK, pa EULEKS, dakle njihova je odgovornost najveća. Mi tek sad, od juna meseca, možemo po nalogu mesnog tužioca i sudije da istražujemo određeno mesto, jer do juna mesni sudija nije mogao da izda nalog da se proveri određeno mesto. Do juna je to bilo u nadležnosti EUELKS-a”. On je kazao da postoji mogućnost da su mnogi posmrtni ostaci pogrešno dati porodicama i da su Srbi možda sahranjivali ostatke Albanaca,  a Albanci ostatke Srba. “Posle rata je oko 2000 posmrtnih ostataka sahranjeno bez analize DNK, na osnovu takozvanog klasičnog metoda identifikacije, tako da postoji velika mogućnost da je došlo do greške. Prve provere koje smo izvršili u regionu Mitrovice govore da je procenat pogrešno predatih ostataka 18 odsto. što znači da na hiljadu lica imamo 180 pogrešnih. Zato smo tražili da se napravi jedna nova strategija, koju treba da podrže oni koji kreiraju visoku politiku, pa bi onda mi napravili planove kako da pristupimo svemu tome. Najpre od onih sumnjivih slučajeva, pa do pristupa porodicama, jer imamo slučajeve gde se sumnja, a da porodice ne dozvoljavaju da se vrši reeshumacija. Zato i u mrtvačnici u Prištini trenutno imamo preko 300 posmrtnih ostataka koji čekaju na identifikaciju, jer ne znamo kako da pristupimo ovom pitanju. Da li da postupimo kao što smo sa onih 2000 ili da čekamo drugu strategiju rada”. Đetaj je kazao da još uvek nije utvrđeno kako je došlo do požara u mestu Žilivode jula 2012. Godine gde su se vršila iskopavanja, zbog sumnje da se na tom mestu nalazi masovna grobnica sa 26 tela Srba. “Tražio sam da saznam rezltate istrage, ali nikad od EULEKS-a niti bilo koga nisam dobio ništa u vezi toga. Međutim međunarodni stručnjaci su utvrdili da taj požar nije uticao na istragu, odnosno iskopavanje, gde nije pronađeno ništa”.

Komentari

Оставите одговор

Donatori


GDL_AMB_Kosovo
U.S. Agency for International Development